Fabule Vaših romana po svojoj zamršenosti podsećaju na minuciozne detektivske romane u stilu Agate Kristi. Čitalac u svakom trenutku očekuje da će se odnekud iznebuha pojaviti neki Herkul Poaro. Da li postoji neka veza između radnji Vaših detektivskih romana i događaja iz književnih dela Agate Kristi?
Indirektno da. Koji poštovalac detektivskih dela nije čitao Agatu Kristi? Rođen sam 1987. godine i rastao u 90-tim. Nije se imalo novca za kablovsku, pa ni za drugi televizor, a da ne pričamo o konzolama i kompjuterima. Jedini spas za klinca tada krhkog zdravlja bio je u stripovima i knjigama. Uporedo sam u 6-oj godini naučio da čitam i pišem i ćirilicu i latinicu. Uveliko sam čitao dela zrelija od svog uzrasta. Dok su moji drugovi jedva imali pažnju za lektiru od 50-ak strana, ja sam uživao u ,,Robinzonu Krusou”, Bram Stokerovom ,,Drakuli”, ,,Ratu svetova” i ,,Vremenplovu” H. G. Velsa, jednog od mojih omiljenih pisaca zbog mašte i kreativnosti.
Zahvaljujući stricu imao sam pristup čitavoj kolekciji Agate Kristi. Stajale su lepo složene na njegovoj polici, a omoti bili neobični i pomalo zastrašujući. Privukli su mi pažnju. Tako da odgovor je sigurno da, makar podsvesno, Agata Kristi je imala veliki uticaj na mene.
Kako kreirate intrigantne, prepredene, a nadasve zle likove poput Emilije Petrović i Milutina Karaklajića? Na koji način uspevate da verodostojno izložite psihologiju takvih likova koji obiluju moralnim anomalijama?
Pa najefikasnije je da ste i sami takvi! Šalu na stranu, izučavao sam psihologiju dugo godina, što kao predmet tokom obrazovanja, što samostalno. Dugo godina sam kao klinac i mladić imao želju da se bavim ,,analizom ljudskog ponašanja” (Behavioral analysis). To prenosim na svoje likove u romanima i tako prikazujem njihovu psihologiju. Usput da naglasim, imam još tri detektivska trilera, ali sam ih pisao na engleskom jeziku. Čim ih prevedem, imaćete priliku i njih da pročitate, a u njima sam osmislio neke još raznovrsnije protagoniste i antagoniste. Takodje trenutno radim na novom delu na srpskom jeziku pod nazivom ,,Poslednji svedok”, koje ćete imati prilike da pročitate i pre nego prevode aktuelnih.
Vaši romani vrve od prikazivanja međuljudskih odnosa – porodičnih, partnerskih, (ne)prijateljskih, rodbinskih, komšijskih, kolegijalnih… Koja relacija između likova Vam je najzanimljivija u misteriji ,,Algoritam”, a koja u trileru ,,Gazda” i koliko ste im prostora posvetili u Vašim književnim ostvarenjima?
Kao što sam pomenuo u prethodnom pitanju, imam i druga dela. Iako su mi mnogi likovi baš dragi i neki su bazirani na stvarnim ljudima (poznanicima, prijateljima), najdraža relacija je između dva detektiva iz drugog romana – njihov odnos, cinizam i humor i bratska neraskidiva veza. Jedan od tih detektiva je direktno baziran na dragom prijatelju po imenu Jovica Vukša.
Što se tiče ,,Algoritma” i ,,Gazde”, tu mi je nekako teško odrediti. Možda detektivi Rade i Boža koji su bazirani na osnovu moja dva jako dobra prijatelja. Oni su mi drag tandem i trudio sam se da ih verodostojno predstavim takve kakvi jesu, a da opet imaju taj literarni šmek – da isprate radnju romana, a da se dopadnu i čitaocima. ,,Gazda” je do nedavno bio moje poslednje delo, najsvežije. I tu nisam bazirao nijednog lika po stvarnim osobama. Tako da su mi svi nekako podjednaki.
U romanu ,,Gazda” personifikujete zgradu. To nije samo građevina, prostor u kome ljudi stanuju, već lik. Zanima nas zbog čega ona ima istaknutu ulogu u pomenutom književnom delu.
Dobro ste to primetili! Mnogima promakne ta sitnica. To je logično za mene, nekoga ko je podstanar ceo svoj život i živeo na raznim lokacijama. Verujem i da su mnogi članovi i posetioci vašeg sajta isto. A i oni koji nisu, živeli su ili žive u zgradama. Svi mi smo često imali razna iskustva sa tim ambijentom, komšijama – i dobrim i lošim; zajedljivim, nadrndanim, čudnim. Onima koji vam ne kažu ni zdravo na hodniku ili onima koji bi samo pričali. I nekako kroz njih i sve te događaje steknete utisak kao da je i sama zgrada jedan živ organizam. Pogotovo one stare. Dišu, pucketaju, imaju svoj specifičan miris i ,,dušu”. Poželeo sam da to nekako istaknem, a samim tim i dodatno doprinesem atmosferi i ambijentu koji sam želeo da postignem.
Gazda
U romanima ,,Algoritam” i ,,Gazda” bavite se egzistencijalnim pitanjima poput straha, opstanka, borbe, ljubavi, radoznalosti. Recite nam, molim Vas, zbog čega Vas upravo ove teme inspirišu da stvarate i zašto ih smatrate relevantnim.
Verujem da je to nešto što je većina ljudi koja je odrastala na našem podneblju osetila ili oseća. Kada je svaki dan borba. Borba da preživiš dan na poslu, da preživiš mesec sa novcem koji ostane posle kirije i računa. Borba za bližnje, za ljubav. Strah da ne izgubiš osobu koju voliš (roditelje, bake, deke, devojke, prijatelje, žene, decu…). Stoga često u mojim romanima opisujem baš to. Bol zbog gubitka, strah od istog i koliko život ume da bude surov. Koliko treba biti staložen i jak i nadjačati sve te porive i iskušenja i nastaviti hrabro uzdignute glave napred. Korak po korak. I ako u nekoj budućnosti makar jedna osoba koja bude čitala moj roman to oseti i shvati, biću neizmerno srećan.
Algoritam
Koliko Vam je vremena i zalaganja bilo potrebno da prikupite građu za uobličavanje zahtevnog štiva sa brojnim zapletima, obrtima, detaljima i atmosferom nabijenih emocija?
Za ,,Algoritam” mi je trebalo nekoliko godina. Dugo sam pisao kratke priče, uglavnom satirične. Kada je došao red na ,,Algoritam”, to je sve trajalo nekoliko godina. Splet okolnosti i život uopšte nisu pomagali. Kada sam počeo da ga pišem, usledili su brojni usponi i padovi i teskobe u privatnom životu i fizički zahtevan posao. Mnogi autori znaju koliko je teško fokusirati se na kompleksno pisanje kada je telo preumorno. Kada sam promenio posao, nastavio sam da pišem. Prošle su godine, sazrelo se; naučile su se nove stvari, nova iskustva, a to mnogo znači kod pisanja. Tako usred pandemije Kovid virusa iskorišćeno je vreme da se napiše roman koji je do tada čekao bezmalo sedam godina. Nekih šest meseci kasnije sam ga još jednom potpuno preuredio i malo unapredio pre nego je ugledao svetlost dana oktobra 2021. godine u Novom Sadu. Do sada, nažalost, jedini zvanično odštampan od svih mojih romana. Moj prvenac.
Za sve kasnije romane mi nisu trebale godine. Na svaki sam utrošio po nekoliko meseci. Iskustvo, kao i činjenica da sam sezonski radnik na ostrvu Krit, gde i živim već osam godina, doprinose mogućnosti da se više i lakše posvetim pisanju nego u periodu kada sam stvarao ,,Algoritam”.
S obzirom da se bavite i snimanjem kratkometražnih filmova, da li ste razmišljali o ekranizaciji Vaših detektivskih romana?
Da, definitivno. Ali bez nekog budžeta i ozbiljnije produkcije, teško izvodljivo. Bar za sada. Dok ,,Netflix” ili ,,Amazon” ne pročitaju ovaj intervju sa vama, ha, ha.
Prema Vašem mišljenju, po čemu je Bookche onlajn platforma pogodna za autore sa različitim književnim aspiracijama i renomeom?
Za Bookche sam saznao od jedne meni jako drage osobe koju smatram sestrom. Ona je i sama autor na vašem sajtu, Ailourus Sigma i moram da je pomenem ovom prilikom, nadam se da se neće ljutiti. Ja sam ga preporučio majci mog prijatelja iz detinjstva koja piše priče već decenijama, ali nikada nije imala mogućnosti da ih objavi. Da biste odštampali knjigu i ona došla na police gde vas čitaoci mogu pronaći je izuzetno teško, pogotovo u današnje vreme. Stoga smatram da je Bookche jedna fenomenalna stvar! Mnogi ljudi koji vole da čitaju ili oni koji pišu, a plašili su se da svoja dela prikažu ili oni koji nisu u mogućnosti – fizičkoj ili finansijskoj imaju kod vas šansu da to urade i da njihovo delo neko otkrije i pročita. Radite sjajnu stvar i želim vam svu sreću i uspeh, da ovo čime se bavite bude još bolje!
Molim Vas, da li biste nas ukratko upoznali sa Vašim romanom naučne fantastike?
Zove se ,,Among the stars” ili u prevodu na srpski jezik ,,Među zvezdama”. To je nešto što sam smislio kao koncept još davne 2012. godine, negde nakon ,,Algoritma”. Baš negde početkom leta nakon što sam napisao 4-ti triler i došao do male blokade i neke vrste nepoverenja u samog sebe da mogu da nadmašim prethodna dela, moja draga supruga mi je rekla da sam uvek bio izmedju detektivskog žanra i žanra naučne fantastike kada sam počinjao da pišem i da je možda potrebno da malo promenim žanr, da se mozak ,,osveži”. Podsetila me je na moju ideju i koncept koji su bili u nekoj svesci i sakriveni duboko u podsvest. Suština je da se iza svakog uspešnog muškarca krije još uspešnija žena.
Roman ,,Medju zvezdama” prati raznolike likove, ima nekih 6-7 glavnih likova. Među njima izdvaja se momak po imenu Aleks, kojeg put vodi od Petrovaradina i Novog Sada do Amerike i nazad preko cele Evrope u spletu neverovatnih zbivanja i okolnosti i otkrivanja samog sebe i svog mističnog porekla. To se dešava kada nam nad glavama visi pretnja kakvu do sada nismo videli, iako su neke od najvećih pretnji već odavno među nama. Roman je prepun trilera, međuljudskih i neljudskih odnosa, akcije, psihološko-političkih zbivanja i tajni gde čovek nije siguran kome više može da veruje i ko mu je prijatelj dok pokušava da shvati ko je on zapravo i šta je njegova sudbina.
Da li će drugi deo ,,Algoritma” uskoro ugledati svetlost dana ili nam pripremate nešto sasvim novo?
U izradi je ,,Algoritam otkrovenje”, drugi i poslednji deo te sage. Međutim, neće još uvek biti objavljen. Spomenuh da trenutno radim na trileru po imenu ,,Poslednji svedok,” koji će biti uskoro, možda i do kraja ovog meseca na odličnom sajtu Bookche! Imaćete priliku da i to pročitate i da probate da odgonetnete pre poslednjeg poglavlja ko je ubica.
Intervju pripremila: Milena Stefanović
Odlicno stivo, jedva cekam nastavak Algoritma!
Jako dobar pisac, obe knjige sam pročitao u jednom dahu i ostavile su dobar utisak, svaki karakter jer dobrano opisan i tačno može da se oseti kroz šta su prolazili u delu, jedva čekam nastavak algoritma
Imam par sitnih zamerki, ali to je neko moje lično zapažanje. Generalno gledano oba romana su jako dobra. Zanima me u kom smeru bi išao drugi deo Algoritma.
Meni lično je Gazda nekako zreliji i opasniji. Nadam se da ćete prevesti Naučno fantastični roman na Srpski jezik. Voleo bih ga pročitati. Sve najbolje.