Ulazi krdo ovaca u market,
puni korpe kao da sprema banket.
Puni li puni, ima se – može se,
jednom se živi – nema kajanja,
skrcala je robu na rafu što je pred
istekom roka trajanja.
Jaje – jedanaest dinara,
od nijedne vlasti ne dobismo takvog dara.
Kakva junetina i tost hleb, daj ‘vamo
parizera i pola suvog, bajatog ‘leba,
pun sam energije, pun sam snage – poleteću
do neba!
Nalepnica “Bolja cena” k’o pobednička zastava
se vijori,
uskoro će i u Rodi kao u Lidlu za namirnice
da se bori!
Borimo se za sok od jabuke pun veštačkih boja
i konzervansa i najjeftiniju testeninu što se
lepi za creva,
vidim ti ja da će zbog “Bolje cene” uskoro
dragi prota da mi peva.
Možda je i to cilj ovog carstva
demokratije,
carstva iz bajke u kome i mrtvi
pravo glasa imaju!
Bliži se uspon nekrokratije,
jer i ovom ekonomskom tigru zubi i
kilaža opadaju.
© Stefan Ceci Stošić, 2024
(Pesma “Bolja cena” napisana je u vreme kada je jedno jaje koštalo 11 dinara. Satiru pesme ne treba dodatno pojašnjavati).








Odlično! 👏👏👏
Hvalaa! 😁
Kompanija Rodic zna sta volimo ti i ja 😀
Zna, zna! 😁
👏🏻 Od silnog napretka i blagostanja sjaja, dođosmo do toga da slavimo jeftina jaja. Ekonomski tigar još u reklami riče, a u korpi mu parizer i akcija viče.Dalibor
Izvanredno, Dalibore. ✊🏻🔥